Zagrebe, sretan ti rođendan!

31. svibnja, 1731. godine na Gradecu je izbio požar, a neoštećena je ostala samo slika Majke Božje iznad gradskih vrata. Zato je 1991. godine Majka Božja od Kamenitih vrata proglašena i zaštitnicom grada Zagreba. Iako se Dan grada slavio 19. studenog, od 1993. slavi se na dan kad i njegova zaštitnica.

DSCN1391

Ove godine turistička zajednica pripremila je besplatne obilaske grada, ZET-ova limena glazba svira na Zrinjevcu, a Zagrebačka filharmonija kod popularnih „Bandićevih“ fontana.

Zagorka čeka smjenu straže
Od svih događanja danas u gradu, privukla me smjena straže Počasne satnije Kravat pukovnije točno u podne na Markovu trgu. Očito je smjenu čekala i Marija Jurić Zagorka! S primjerkom Obzora u rukama pozirala je okupljenima i preporučila svoje knjige. Naime, TZ već šestu godinu oživljava poznate junake iz zagrebačke povijesti kroz „Zagrebački vremeplov“. Tako su se danas Gornjim gradom uz Zagorku prošetali i Dora Krupićeva i njezin Pavao, te zasvirali ulični svirači.

Počasnu satniju Kravat pukovnije oformila je ustanova Academia Cravatica kao još jedan od načina promocije kravate kao simbola Hrvatske. Satnici su odjeveni u odoru hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu koji su oko vrata nosili marame zavezane u čvorove – kasnije nazvane kravatama. Smjena straže danas je izazvala velik interes turista, aparati i mobiteli škljocali su posvuda, a probiti se u prvi red postala je nemoguća misija.

This slideshow requires JavaScript.

Ako još niste sudjelovali u proslavi Dana grada, možete to učiniti do kasno navečer. Želite li više saznati o Kravat pukovniji, kliknite ovdje, čitajte Zagorkine knjige, a isječak smjene straže pogledajte u videu! 🙂

48. Floraart

Na Bundeku je jučer započeo 48. međunarodni sajam cvijeća Floraart, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Na više od 30 hektara otvorenog prostora oko jezera Bundek cvjetne aranžmane predstavlja oko 150 izlagača iz Hrvatske, te izlagači iz Austrije, Francuske, Italije, Mađarske, Njemačke i SAD-a. Floraart donosi i nastupe kulturno-umjetničkih društava, predavanja, radionice i natjecanja, uz poseban program namijenjen djeci. Također, cvjetne sadnice prodaju se po povoljnim cijenama.

DSCN1356

Cvijeće na kiši
Ovo je prvi put da sam posjetila sajam otkad se održava na Bundeku, no dok se održavao kraj Boćarskog doma u Cvjetnom naselju redovito sam ga posjećivala. Kiša je padala od jutra i mislila sam odustati od svog nauma, no cvijeću kiša ne smeta, pa neće niti meni! Dolaskom na Bundek shvatila sam da kiša ne smeta niti drugim posjetiteljima. Šarenih kišobrana bilo je posvuda, baš kao i cvijeća.

Naravno, najviše se ljudi kretalo oko štandova koji prodaju cvijeće, a oni su prepuni biljaka: trajnica, jednogodišnjeg cvijeća, kaktusa, začinskog bilja. No, nisam primijetila puno vrećica. Tako mi kaže i prodavačica: „Ljudi uglavnom gledaju i prolaze, ali prodaja i nije neka. Šteta što pada kiša.“ Ja sam ponosno odšetala s bosiljkom i peršinom koji će biti prvi u mom malom balkonskom vrtu začinskog bilja.

This slideshow requires JavaScript.

Posebne cvjetne aranžmane koji su izloženi u šatoru možete pogledati u videu, ako se prije toga ne zaputite na Floraart. Cvijeće je tamo do nedjelje, a vi ulovite bar malo sunčaniji dan.

Ljeto na Štrosu

Prvi znaci ljeta u Zagrebu, osim temperature, je i kultna manifestacija Ljeto na Štrosu. Već trinaestu godinu u organizaciji Kraljeva ulice na Strossmayerovom šetalištu na Gornjem gradu čeka nas ljeto puno glazbe, likovne umjetnosti, kazališnih predstava i filmskih projekcija.

DSCN1245

Ove godine ljeto nije stiglo s toplim vremenom, ali sam se svejedno požurila na otvorenje Ljeta na Štrosu. Možda je bilo prerano, ali posjećenost nije bila velika. Bend se tek uštimavao za svirku, a samo poneki su sjedili i pijuckali pivo. U mislima mi je bila slika Štrosa od prošlog ljeta, i jedva čekam da se tako dobra atmosfera ponovi i ove godine.

Spoj mora i kopna
Tradicionalnih velikih lustera nije bilo, oni se vraćaju sredinom lipnja, a postavljena je raznobojna svjetlosna instalacija čiji je autor Bane Milenković. Instalacija je odnijela nešto šarma staroga Zagreba kojeg volim osjetiti na Štrosu, tako da jedva čekam povratak raskošnih kristalnih lustera. Kesteni su ukrašeni morskim motivima sirena i mornara, a na samom početku šetališta umjetnica Marta Crnobrnja izradila je golem kartonski kruzer nazvan „Kraljica Strossmartra“. Ne znam da li mi je pokušaj povezivanja mora i kopna sjeo, za to moram Štros posjetiti još koji put.

This slideshow requires JavaScript.

Ako ljeto provodite u gradu i ne idete na more, svaku večer provedite na Strossmayerovom šetalištu. Kao cura s otoka, mogu vam sa sigurnošću reći da mi ljeti ne radimo ništa drugo. Svaku večer uživamo u dobroj glazbi, piću i društvu, baš kao što to već trinaest godina rade na Štrosu.

Dašak atmosfere pogledajte u videu, rapored događanja na službenom webu, a na Gornji grad požurite već sutra!

Zona 45 dovela modu na Tomislavac

Regionalni sajam mode Zona 45 okupio je mlade dizajnere na zagrebački Tomislavac. Iako biste mogli pomisliti da se radi o novom projektu, neki se od vas sjećaju Fashion.hr Industrije i kupole na Jelačićevom trgu prošle godine. Dolaskom regionalnih dizajnera Fashion.hr Industrija je promijenila ime u Zona 45. Naime, kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju, zemlje sudionice sajma, prolazi 45. geografska paralela.

DSCN1236

Izlagačica iz Slovenije

Odjeća, nakit i modni dodatci
Na sajmu svoje kreacije izlaže čak 150 izlagača, a možete pronaći sve: odjeću, nakit, ukosnice, torbe i cipele. Sve su to mali izlagači koji svoje kreacije rade ručno i veoma su ljubazni i puni informacija. Cijene i nisu pristupačne prosječnom studentu, no kako mi kaže hostesa Ivana, inače studentica i volonterka, u nedjelju, zadnjeg dana sajma, i to posljednja tri sata, očekuju se veliki popusti.

Ivana kaže da je posjećenost sajma izvrsna, a da je društvo s kojim radi još bolje. Ako vas mame modni događaji, a niste među onim sretnicima s pozivnicom, na Zoni 45 osjećat ćete se baš kao da tamo pripadate. Svako malo pored mene prošetala se koja poznata faca iz modnog svijeta, kamera TV kuća ili fotograf s golemim fotoaparatom!

DSCN1223

Ručno rađene torbice na štandu potrala Woohoo

Zanima li vas raspored događanja i kreativnih radionica, možete ga potražiti na službenoj stranici Zone 45, dok se nove fotografije i vijesti sa sajma redovito objavljuju na Facebook stranici.

This slideshow requires JavaScript.

Kratku šetnju po sajmu i Ivanine dojmove možete pogledati u videu, a sajam posjetite što prije, pošto je Tomislavac modni centar Zagreba samo do nedjelje!

Zagreb dobio bicikle za iznajmljivanje

U Zagrebu je danas započeo tromjesečni pilot projekt iznajmljivanja bicikala. Punktovi za iznajmljivanje postavljeni su na šest lokacija u centru grada: kod Cibone, NSK, na Glavnom kolodvoru, Kvatriću, u Petrinjskoj i Gundulićevoj s ukupno 50 bicikala.

Ovakav model najma bicikla postoji i u drugim europskim gradovima poput Londona, Amsterdama, Muenchena, Ljubljane i Novog Sada, a dobavljač zagrebačkih bicikala je „Next bike“ iz Njemačke.

DSCN1240

Bicikli u Petrinjskoj

Da biste iznajmili bicikl, potrebno je registrirati se putem terminala na stanici ili web-a i na debitnoj ili kreditnoj kartici imati 79 kuna potrebnih za aktivaciju, a taj iznos je sad na vašem računu i možete ga koristiti za plaćanje vožnji. Nakon toga sms-om stiže kod za otključavanje lokota, a bicikl možete vratiti na bilo koju stanicu za iznajmljivanje. Prvi sat vožnje je besplatan, svaki sljedeći sat stoji 8 kuna, a cijeli dan najma 79 kuna.

DSCN1241

Nextbike terminal

Ovaj projekt stigao je u pravo vrijeme! U korist imidža zdravoga grada koji Zagreb pokušava izgraditi idu i novouređene biciklističke staze, biciklijade, a i stotine biciklista koji u ovo proljetno vrijeme na dva kotača obavljaju svakodnevne zadatke. Možda Zagrepčani neće biti primarni korisnici ove usluge, ali turisti bi se mogli provozati iznajmljenim biciklom. Nisam pokušala, ali nadam se da postupak prijave nije kompliciran!

DSCN1243

Ako se projekt pokaže uspješnim, u Zagrebu će se bicikli moći iznajmljivati i dalje. Sat najma bicikla jeftiniji je od tramvajske karte, pa svim švercerima je isplativije iznajmiti bicikl nego prolaziti kroz stres švercanja. Ali, bicikle vraćajte na stanicu, da nebiste ostali bez 750 kuna, koliko je kazna za otuđenje gradskog bicikla.

DSCN1244

Bicikli su i reklamni prostor

Slatki gušti na Zrinjevcu

Od 8. do 12. svibnja park Zrinjevac bio je domaćin festivala slastica Slatki gušti u organizaciji portala Dobra vibra. Najpoznatije zagrebačke slastičarnice u šarmantnim kolibicama predstavile su svoje kolače, kreme, torte, kekse i sladoled.

Osim u finim kolačima, posjetitelji su mogli uživati u radionici pripreme zdravih kolača, radionici Kako su se sladili naši stari, natjecanju u bacanju palačinki, te jazz i plesnim večerima u zrinjevačkom paviljonu. Također, posjetitelji su mogli kupiti razne alate za izradu kolača kod kuće po povoljnijim cijenama.

Zrinjevac

Zrinjevac

Vintage Zrinjevac
Festival sam posjetila u subotu, 11. svibnja, i iako je dan bio kišan i tmuran, Zrinjevac ukrašen vintage detaljima, malim kućicama i mirisom kolača potpuno me oduševio. Čak mi je i drago da sam izabrala baš ovako kišan dan, pošto sam se bez gužve mogla zaustaviti ispred svakog izlagača i ostati koliko sam htjela. Mali vintage stolovi sa različitim stolicama gdje se gosti mogu raskomotiti dok uživaju u slasticama, s vrčevima kao vazama za cvijeće i stare drvene komode dodaju poseban pečat ovom festivalu i odvode Zrinjevac u neko drugo vrijeme.

Vintage

Vintage detalji

Stol

Kutak za degustaciju

A od slatkog…
Izlagači su stvarno donijeli najbolje što imaju na Slatke gušte! Torti i kolača bilo je u izobilju, od voćnih do čokolandih, suhih i kremastih. Mašini kolači oduševili su me svojim šarenim cupcakesima i svadbenim tortama koje izgledako kao sa slike , Slatka priča kremastim tiramisuom u čaši, a Cukeraj odličnim cheesecakeom i starinskom vitrinom za sladoled!

Kolači

Kolači

Više fotografija i dojmove možete vidjeti na Facebook stranici Dobre vibre, a ja željno iščekuem nova događanja u njihovoj organizaciji, pošto je ovaj mali slatki kutak razveselio jednu običnu kišnu subotu!

Što sve nema u MUO-u

U posjet Muzeju za umjetnost i obrt privukla me izložba “Priča o dugmadi”, za koju sam slučajno saznala na portalu Turističke zajednice Grada Zagreba (inače odličnog mjesta kada ne znate što bi ste sa sobom). Kako inače volim sve što ima veze s poviješću, povela sam prijateljicu da idemo pogledati te botune, no došavši u zgradu, shvatila sam da izložba dugmadi nije ništa više od jednog panoa na kog su djeca prikačila nekoliko gumbića. Pomalo razočarana što je propala zanimljiva izložba i tema za post, iskoristila sam plaćenu ulaznicu.

U Zagrebu živim četiri godine, a i prije fakulteta često sam ovamo dolazila. Zapravo je sramota što mi je tek neslavan kraj “Priče o dugmadi” ukazao na ovu riznicu povijesti u centru grada. Ne znam gdje sam do sad bila!

This slideshow requires JavaScript.

Akvizicije
Malo je reći da sam oduševljena ovim mjestom. Prolaskom kroz vrata u predvorju, ušla sam u drugo doba! Izložba „Avizicije MUO“ predstavlja najbolje od najboljih akvizicija u razdoblju od 2003. do danas. U tom periodu MUO pribavio je gotovo 10 tisuća predmeta, ali zbog ograničenosti prostorom nije u mogućnosti izložiti sve.

Svaka žena zastat će pred vitrinama u kojima se čuvaju odjeća, cipele i modni dodatci koji pripadaju raznim epohama. Svako doba nosi svoju modu, a u MUO mogu se pogledati odjevni predmeti s kraja 19. stoljeća pa sve do današnjih modernih dizajnera. Isto je s namještajem, foteljama i stolcima.

Kroz „umjetnički“ dio Akvizicija samo sam preletjela. Bilo je slikarskih i kiparskih radova raznih hrvatskih umjetnika, no to mi nije jača strana. Radije sam se popela na vrh zgrade, gdje me dočekala soba puna satova, dio stalnog postava MUO-a. Kucaju svaki u svom ritmu, ponekad neki i zazvoni, ali baš ih je bilo umirujuće promatrati onako sjajne i posložene kao kakav zbor.

Ako želite promatrati razvoj ljudskog življenja, ovo je mjesto za vas. Hvala MUO-u što nisu postavili izložbu gumba, pa nije omela moje istraživanje hodnika njihove zgrade.

O palači i muzeju

Za sve ljubitelje povijesti i arhitekture Zagreba, Arheološki muzej priredio je pravu poslasticu. Izložba “I palača i muzej – život od 19. do 21. stoljeća” autorice Ane Solter, priča dvije priče: jednu o palači Vranyczany-Dobrinović, a drugu o Arheološkom muzeju.

page2

Zgrada kao izložak
Od ulaza u muzej, sama zgrada pretvorena je u izložak. Crvene i žute vrpce vode nas na prvi kat, te postaju vodič kroz povijest palače i muzeja. Vrpce se granaju u sve tanje i spajaju se kod važnih događaja i osoba na vremenskoj lenti koja se proteže kroz tri sobe. Putujući preko fotografija važnih aktera u prirodnoj veličini, izvornih dokumenata, planova grada Zagreba, povijesnih fotografija i eksponata vrpce nas dovode u vrijeme kad se muzej nastanio u palači i kad počinje njihova zajednička priča.

Zidovi Muzeja vrve tekstom i povijesnim podatcima, no on je napisan s lakoćom i dozom humora, taman tolikom da se teško okrenuti, a da se ne pročita sve. Autorica izložbe nije zanemarila ni park Zrinjevac, ili kako se u to doba zvao, Novi trg, prema kojemu je palača od same izgradnje orijentirana. Tako možemo vidjeti fotografije Zagrepčana u šetnji Novim trgom osvjetljenim novom plinskom rasvjetom.

page5

Zaista je posebno iskustvo pogledati plan našeg grada iz 19. stoljeća, vidjeti planski građene zgrade, uredne blokove i perivoje, a i potpuno nenaseljeno Sljeme ili Trešnjevku. Izložbu preporučujem svakome tko je, kao i ja, zaljubljenik u povijest centra grada, a otvorena je do 2. lipnja. Za više informacija posjetite web stranicu Arheološkog muzeja, ili njihovu Facebook stranicu gdje možete detaljnije saznati samoj povijesti palače i Muzeja.

This slideshow requires JavaScript.

Oslikane tenisice jedne kreativke

Ursulu Mužić, kreativku i studenticu građevine, poznajem od kad smo prvi put sjele u školske klupe. I tada je voljela stvarati, a danas ponosno stoji iza branda “Urshoes” koji krije ručno oslikane “startasice” marke Borovo, obuću naših roditelja koja se na velika vrata vratila na zagrebačke ulice.

– fotografija iz privatne zbirke –

Najlakše do imena
Prve tenisice Ursula je oslikala prijateljici prije nekoliko godina, a nakon tih “startasica” krenuli su upiti i narudžbe.

Tražite li točno onakve “startasice” kakve ste zamislili, obratite se Ursuli. Oslikavanje svakog para tenisica počinje s dogovorom, ideje se razrađuju do najsitnijih detalja. Moguće je izabrati i već postojeće modele, prilagoditi ih sebi i svom modnom stilu.

“Najlakše mi je smisliti ime”, kaže Ursula, “imena poput Musical Elegance, Bordeaux Glam, Disco Fusion ili Rose Garden dođu mi baš prirodno!” Osim oslikavanja bojama za tkaninu, Ursula koristi i čipku, satenske vrpce raznih boja , popularne zakovice i gumbiće. Nakon dugog nošenja i prljanja, tenisice su čak i perive u perilici.

Neke od Ursulinih modela

Crtići na nogama
U posljednje vrijeme popularne su i tenisice s likom Miše Kovača, logom Jelene Rozge. Najveća je kolekcija s likovima iz crtanih filmova poput Nicka Praskatona, Mickey Mousea ili Snoopyja – pravi motiv za sve nostalgičarke za djetinjstvom. No, najprodavaniji model su Sailorice, tenisice s plavim i bijelim prugicama s raznim crvenim detaljima. “Ove godine ne tražim ljetni posao. Narudžbi ima toliko da ću cijelo ljeto oslikavati tenisice!”, kaže Ursula.

DSCN1034

Popularne Sailorice i Copperice

Sve Ursuline “startasce” moguće je pogledati na Facebook profilu i na portalu WooHoo, platformi za promicanje ručnog rada i unikatnih artikala.

Kutak za oslikavanje u Ursulinoj sobi

Zaboravljene igračke oživjele u Etnografskom

Od prosinca prošle godine, igračke iz hrvatske baštine našle su dom u Etnografskom muzeju. One su iz sela i iz grada, moderne i primitivne, od šiblja, drveta, plastike i platna, izrađene ručno i tvornički. U više izložaba pod temom igračaka, kustosi Etnografskog muzeja obuhvatili su povijest igranja u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća do današnjih dana.

DSCN1163

Svaki kat – novo vrijeme
Izložba „Dječje igračke iz hrvatske baštine“ najviše je izložaka koji pripadaju Etnografskom muzeju, a nalaze se na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Izrađivala su ih sama djeca i njihovi roditelji, no u seoskim zadrugama izrađivale su se one namijenjene prodaji. Šarenilo boja i inventivnost odveli su me u neko drugo vrijeme, kada je zabava bila ono čime si bio okružen, a igru je vodila jedino mašta.

DSCN1148

Popevši se na prvi kat muzeja, otkrila sam izložbu „Iz svijeta igračaka“,  gdje su izložene igračke iz drugih zemalja poput Češke, Njemačke, Poljske i Portugala izrađivane u manufakturama ili tvornicama. Iz svijeta jednostavnog svijeta drveta, popela sam se u svijet napretka – metala.

Još jedan kat više doveo me u moje djetinjstvo: Barbie lutke, kućice za lutke i plišane igračke. Izložba „Igračka ima srce“ prikazuje uspomene svih nas, one igračke s kojima su se igrala djeca i odrasli, a nakon toga ih donirali muzeju.

This slideshow requires JavaScript.

Ako imate dječicu u obitelji, braću, sestre, nećake ili vlastitu, povedite ih na ovu izložbu! Sudeći prema reakcijama posjetitelja (od kojih sam ja, uz poneku učiteljicu, bila najstarija) oduševljenje neće izostati!

Kratku turu izlošcima pogledajte u videu, a izložbu možete posjetiti do kraja svibnja.